Limena glazba " Klement Visković" iz Metkovića najpoznatiji su mješoviti glazbeni sastav u dolini Neretve.Počeci rada sežu u daleku 1886. godinu kada je u Metkoviću osnovana škola za podučavanje glazbara. Važno je napomenuti da je prvi značajniji nastup limene glazbe bio te iste godine prilikom puštanja u promet željezničke pruge Metković-Mostar.



Službeno je 18. lipnja 1888. godine omogućeno osnivanje glazbenog sastava. Poznati glazbenici Miho Jeramaz, Vinko Ivančić i Narcis Detinij glavni su osnivači limenog sastava. Nakon što su riješene pravne zavrzlame i sve postalo službeno na papiru raspisana je nova audicija. Primljeno je 36 novih glazbara. Koliku su ljubav gajili prema toj vrsti umjetnosti govori podatak da su sami snosili trošak nabave glazbala. Tijekom idućih godina limena glazba sudjelovala je na mnogim otvorenjima, promocijama, svečanim događajima i natjecanjima.



Glazbeni sastav se može pohvaliti i mnogim inozemnim gostovanjima u Nizozemskoj, Francuskoj, Norveškoj, Australiji,itd. Razdoblje rata bilo je najgore. Mnogi životi su bili ugroženi i glazba je pala u zaborav. Vjerni ljubitelji limenih glazbala i u tim najtežim trenucima sačuvali su svoje istrumente.Tih godina mimo svih ratnih neprilika glazba je ostvarila svoj dugogodišnji san izgradnjom glazbenog doma površine 800 metara kvadratnih. Novo stalno obitavalište "limenih glazbenika" otvoreno je na dan Sv. Ilije, 20.srpnja 1993.godine.



Stotine glazbenika prošlo je kroz redove limene glazbe. S godinama generacije su se izmjenjivale. Mladi ljudi ponosno nastavljaju glazbenu tradiciju svog kraja. Današnji sastav glazbenika čini pretežno mlada generacija. U ovo moderno doba, koje zaboravlja kulturne vrijednosti, s ponosom uzimaju u ruke svoje ljubimce-limene istrumente i ispunjavaju svoj grad prekrasnim zvukom. Srednjoškolcima zasigurno nije lako uskladiti školske obveze i svakodnevne vježbe. Svi se oni slažu da kad nešto voliš raditi tada i pronađeš vremena.



Vježbanje na istrumentima njima nije naporno jer to su trenuci koje provode sa svojom najvećom ljubavi-glazbom. Limena glazba " Klement Visković" sudjeluje na svim važnijim događajima i zabavama u dolini Neretve. Pučke fešte nezamislive su bez "limenaša". Svake godine nastupaju u gradskom kazalištu prilikom dana grada, božićni i uskršnji koncert, itd. Ovaj moj post samo je mala zahvala i pohvala mladim ljubiteljima limene glazbe što pomažu očuvanju tradicije.

Hokej se ponovno vratio u Hrvatsku. Jedan od nadinamičnijih sportova na ledu zavladao je i mediteranskim krajem. Taj sport se oduvijek vezao za mnogo hladnije i sjevernije područje. Naša zemlja oduvjek je bila poznata po vrhunskim sportašima u nogometu, košarci, tenisu, itd.



Novi sport zavladao je našom zemljom. Vrsta sporta čiji su sastavni dio i najpotrebnija oprema led i klizaljke nije bio pretjerano eksponiran na našem području.Od nedavno sve se promijenilo. Hokejaške utakmice rasprodane su tjednima unaprijed. Nova sportska euforija prošilrila se zemljom.



Hokejaški klub Medveščak postaje sve popularniji, a njihove utakmice u Domu sportova postali su najveći sportski događaj u gradu Zagrebu. Takva euforija već dugo nije viđena na ovim prostorima, bez obzira na ishod Medveščaka. Utakmice prate cijele obitelji, a posebno je postao zanimljiv ženama koje su do sada većinom bile pobornice nogometnih utakmica .Igrači KHL Medveščak osvoji su niz istaknutih sportskih priznanja.



Klub je četiri puta osvojio Kup i jedanaest puta zaredom naslova državnog prvaka. U klubu su igrali mnogi domaći i strani igrači, među kojima posebno treba istaknuti legednde poput Ive Rateja, Borisa Renauda i Miroslava Gojanovića. O opremi Medvjeda brine se poseban tim, a postoji i osoba koja je zadužena isključivo za klizaljke.Od niza utakmica Medvjedi su posebno proslavili podbjedu nad Red Bullom iz Salzburga.



Od njih su u ovoj sezoni bili izgubili četiri puta.Zagrebčani su sada na osmom mjestu. Sljedeća utakmica ih očekuje na Novu godinu.

O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do.
Uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave.
Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti!





Biser na jugu Hrvatske zasigurno je drevni, bedemski grad Dubrovnik. O osnutku grada postoje mnoge teorije i priče. Jedni govore da je grad osnovan u 7. stoljeću kad su se Latini skolonili pred navalom Avara i Slavena na hrid Laus što znači stijena. Druga teorija govori da je osnovan u 3. stoljeću kao malo naselje na otočiću Laus. Sigurna je činjenica da je grad oduvijek bio važno pomorsko i trgovačko središte. Prije Dubrovačka Republika, a kasnije samo Dubrovnik bio je ucrtan na karti važnih puteva kojima se trgovalo.



Prekrasne zidine oduvjek su bila meta mnogih osvajača. Grad se mogao podičiti jakom mornaricom, trećom u svijetu sa 180 brodova. Od ljepota koje rese grad ponajprije moram istaknuti svijetski poznate gradske zidine. Građene su od 13-og do 17-og stoljeća za potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 metara, visoke 25 metara. Dva kilometra dugačke zidine zasigurno su najatraktivnija šetnjica na svijetu. S njih se može vidjeti cijela gradska jezgra te prekrasno plavo more koje okružuje grad.



Neprekinuti obrambeni zid je jedan od najljepših utvrđenih sustava Europe i ujedno i najočuvaniji. Čitav sustav obrane grada sastoji se od zida i tri tvrđave koje su u njegovom sastavu: Minčeta, Bokar i Sv. Ivan i dvije samostojeće, Lovrijenac i Revelin. Od kulturnih znamenitosti ne smijemo zaboraviti ni Stradun, Onofrijeve česme, Orlandov stup, knežev dvor, mnoge ljetnikovce, muzeje. itd. Premalo je prostora za nabrojati i opisati sve ljepote koje grad ima. Moram posebno istaknuti Dubrovačke ljetne igre. Utemeljene su 1949. godine. Svake godine u ljeto održavaju se glazbene, dramske i plesne priredbe. Temelj festivala su djela Marina Držića, Ivana Gundulića, Ive Vojnovića, Shakespearea, itd.



Dubrovnik je grad muzej. Svaki kamen, ugao, skalina, zgrada ima svoju povijest, svoju priču. Stranice i stranice mogu se ispisati o povijesti tog drevnog grada, ali se njegova ljepota ne može pretočiti u riječi. Potrebno je proći gradskim ulicama, prošetati zidinama, ući u muzeje, crkve da se osjeti mali dašak te ljepote.



More turista svake godine kroči u Dubrovnik. Grad ima što ponuditi, ima svoju prošlost, a zasigurno i svijetlu budućnost. Osim kulturnih znamenitosti grad krase i prekrasne plaže.Turizam je jedna od glavnih okosnica Dubrovnika. Turističkih aktivnosti ne nedostaje, od sportskih, zabavnih, umjetničkih. Sve generacije, od djece do umirovljenika u drevnom gradu pronaći će zabavu za sebe. Riječi ne mogu dočarati grad, one su nepotrebne.... Slike mogu privući, ali ne mogu prenijeti svu ljepotu.... Potrebno je doći, prošetati, dotaknuti stoljetni kamen, udahnuti ljepotu hrvatskog bisera.... Mnogi su taj dragulj htjeli prisvojiti pod svoje okrilje.



Grad se odupro nasilinicima, izborio se, opstao je. Sloboda je neprocijenjiva dubrovniku. Grad će dati dio sebe, samo njegovu slobodu nitko ne smije dirati. Na kraju što ostaje za reći već pozvati da se posjeti najljepši, stariji i primamljiviji muzej na otvorenom, Dubrovnik.

Novo obitavalište Muzeja suvremene umjetnosti otvoreno je 11. prosinca 2009, nepunih sedam godina(17. studenog 2003.) nakon pologanja kamena temeljca. Izgradnju muzeja financirali su Grad Zagreb i Ministarsvo kulture. Moderna te impresivna muzejska zgrada nalazi se u Novom Zagrebu, na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik. Nova zgrada proteže se na više od 14 tisuća metra kvadratnih. Jedan dio prostora ispunjava stalna postava inozemne i domaće kolekcije od 50-ih godina pa sve do danas.



Ljudsko tijelo


Taj dio zauzima više od 12 000 eksponata. Ostatak prostora koristiti se za povremene izložbe, izložbe na krovu, prostor za knjižnicu, pedagoške dvorane, čitaonice,itd. Prvi dan otvorenja bio je rezerviran za medije, političare, diplomate, itd . Više stotina ljudi je čekalo ispred zgrada da nakon svečanog otvorenja i uvaženih gostiju mogu vidjeti impresivnu unutrašnjost.



Stare tiskovine


Muzej organizira i dane otvorenih vrata kako bi privukli što više posjetitelja i omogućili da vide stalne i privremene postave.Svojim eksponatima privlačan je i mlađoj publici, dajući novu dimenziju značenja riječi muzej.Izložena djela su moderna, neobična, primamljiva posjetiteljima.



Goli umjetnik


Zgrada je zanimljiva i iz vanjskog dijela. Na vanjskim stjenkama muzeja prikazuju se cijelodnevno pokretne siluete, kao filmovi. Muzej sadrži sljedeće zbirke: Zbirku crteža, grafika, plakata i radova na papiru, Zbirku filma i videa, Zbirku fotografije, Zbirku medijske umjetnosti, Zbirku skulpture te Zbirku slikarstva.



Stari model automobila


Osim izložbene djelatnosti muzej organizira i etukativne programe, kao specijalne radionice i predavanja. Posjetitelji mogu koristiti uslugu audio vodiča na hrvatskom i engleskom jeziku. Umjetnost je napokon dobila prostor koji zaslužuje. Ne sumnjam da eksponati neće privlačiti publiku.



Lica zlostavljanih žena

Klapsko pjevanje oduvijek se veže za Dalmaciju. Ono nastaje udruživanjem pjevača, muških ili ženskih u posebnu skupinu, družinu tj klapu kako bi uživali zajedno u pjevanju. Početci djelovanja klapa vezani su za glagoljaško pjevanje crkvenih bratovština. Glagoljaško pjevanje uspijelo se očuvati umenom tradicijom. Kroz godine klapska glazba se širi izvan crkvenih zidina i postaje dio narodnog običaja.Danas u Hrvatskoj djeluju mnogobrojne klape s bogatim i raznovrsnim repertoarima.Najpoznatije su dalmatinske klape, ali ne smijemo zaboraviti niti, primorske, istarske,itd.



Klape su postale popularne te primamljive i široj publici zahvaljujući medijima.Klapsko pjevanje promovira se putem radija, televizije i web-a. U Omišu se svake godine održava najpoznatije klapsko natjecanje. Klape su i svojim repertoarima pridonijele popularizaciji klapske pjesme, Česte su obrade poznatih pjesama. Oliver, Gibonni neki su od pjevača čije su obrade pridonijela da klape postanu zanimljive mlađoj populaciji. Jedna od poznatih klapa je i Kampanel. Klapa je nastala 1994. godine iz klape Kumpari. Inspiracija za ime klape je primoštenski zvonik i jedan od članova klape Mate Gaćina, koji je viok 202cm.



Cilj osnivanja klape je ljubav prema višeglasnoj klapskoj pjesmi te druženje uz vino i pjesmu. U početku svog rada klapa je pjevala za studente u Zagrebu, promocije knjiga, izložbe i razne zabave u Zagrebu i Primoštenu. Klapa je tri puta mjenjala postavu, zbog studentskih obveza nekih članova. Repertoar uključuje klapske napjeve iz primoštenskog kraja, Zagore te novokomponirane klapske pjesme. Klapa je sudjelovala na mnogim festivalima, nerijetko osvajajući nagrade. Prepuni zagrebački kafić na obalama Save dokaz je da ljubav prema klapskoj glazbi ne jenjava. Puna tri sata pjevači su zabavljali publiku, koja je s njima gromoglasno pjevala mnoge njihove obrade. Sa svakom novom pjesmom žar je bio sve veći. Obrade pjesama Dine Dvornika, Olivera, Gibonnia posebno su razveselila publiku, koja ih je nagrađivala sve glasnijim pljeskom. Ova večer je dokaz da klapsko pjevanje ne izumire. Promijenila se percepcija mladih prema toj vrsti pjevanja. Klape se prihvatile činjenicu da se u nekim segmentima moraju prilagoditi novom dobu, novim utjecajima, publici. I u novom vijeku tradicija je očuvana i pronalazi svoje mjesto u glazbenom svijetu.

Plavi telefon zasigurno je najpoznatija linija pomoći za djecu i mlade. Volonteri i stručni suradnici svaki dan pomažu bezbroju djece koja proživljavaju «krizno razdoblje». Mladi traže pomoć za svakodnevne probleme. Djeca zovu u nadi da im netko pomogne u vezi obiteljskog nasilja, suicida, itd. Mladi su danas u modern doba prepušteni sami sebi. Dosta njih u svojoj osami prolazi teško razdoblje, a Plavi telefon sa svojim djelatnicima pomaže im prebroditi probleme. Svrha svega je pomoći nekome, uljepšati život tj. zvući iz tame. Plavi telefon posebno nagrađuje djecu i mlade koji su učinili hrabro i humano djelo te time nekome pomogli.



Udruga pod pokroviteljstvom predsjednika RH organizirala svake godine dodjelu nagrada «Nipetnišest» za djecu i mlade od 8 do 18 godina koji su nesebično nekome pomogli. Za nagradu je ove godine pristiglo 39 prijava u što je uključeno preko 4400 djece iz cijele Hrvatske. Prijave za nagradu poslali su prijatelji, profesori i članovi obitelji. Nagrade su se dodjeljivale u četiri kategorije:humano grupno djelo,humano individualno, hrabro individualno i specijalna nagrada.



U prvoj kategoriji nagrade su primile 23 škole čiji učenici su pomagali starjima, nemoćnima, skupljali hranu za djecu Afrike, bolesnoj djeci. Humano i hrabro individulano djelo primili su učenici pojedinih škola koji su se svojom dobrotom i humanošću posebno istaknuli. Specijalu nagradu posthumano je dobio Renato Rusan koji je spasio život bratićima koji su se utapali u hladnoj rijeci.Renato je izgubio svoj život spašavajući druge.Nagradu je preuzela njegova majka koja je istaknula da je oduvjek bio poseban i takav čin pomoći se očekiovao od njega. Voditelji dodjele nagrada bili su Nikolikna Pišek i Danijel Delale. Pobjednicima su nagrade uručivali Danijela Trbović, Mario Valentič, Martina zupčić, Ronald Braus i Mia Kovačić.



Plavi telefon je najstarija linija pomoći za djecu i mlade u Hrvatskoj.Već dugih 18 godina volonteri pružaju podršku i pomoć mladima koji se suočavaju s problemima. Plavi telefon mladima pokušava približiti temeljne vrijednosti života u zajednici naglašavajući važnost obrazovanja. Dodjela nagrada Nipetnišest prvi put je ralizirana 2003. godine. Djecu i mlade želi se potaknuti da čine humana djela, a nagrada je simbolična pohvala za njihovu požrtvovnost i hrabrost.

Hotel The Regent Esplanada Zagreb dva dana, 26. i 27. studenog, bio je centar okupljanja najpznatijih hrvatskih vinara, proizvođača hrane, maslinova ulja i pršuta. Uz kupljenu ulaznicu u iznosu od 100 kn svaki istinski ljubitelj dobre kapljice i hrane mogao je prisustovati tom događaju. Kulturu pijenja vina i uživanja hranu željeli su podići na višu razinu i time poboljšati gastronomsku ponudu Hrvatske.



Posjetitelji su mogli prisustovati posebno organiziranim vinskim orezentacijama i kulinarskim radionicama. Na Međumarodnom festivalu vina sudjelovalo je 200 izlagača iz cijele Hrvatske. Pridružili su nam se i mnogi europski i svjetski renomirani proizvođači vina. Zasigurno tu možemo izdvojiti Italiju i Francusku, jedne od najpoznatijih zemalja u proizvodnji vrhunskih vina. Posjetiteljima su se dopale vinske kapljice i delicije iz Austrije, Novog Zelanda i Južnoafričke Republike. Prestavljena su i vina čija vrijednost prelazi 15 000 kuna. Posjetitelji su zasigurno iskoristili tu jedinstvenu priliku kušati vina koja rijetko se prestavljaju u javnosti, čuvaju se u arhivama za posebne prilike.



Mnoge od tih delicija posjetitelji nemaju priliku svakodnevno kušati. Smaragdna i dvorane Paris i Istambul bili su harem za istinske ljubitelje vina i kulinarstva. Posebno mjesto zaslužilo je novo vino iz pelješkog krša Rota. Na dalmatinskom kamenjaru nastala je nova vinska kaplica koja 2010. godine dolazi na domaće tržiše. Novi vinski biser očarao je sve vinoljupce i njihove nepce zadovoljio novim bogatim okusom. Zasigurno s nestrpljenjem iščekuju početak njegove distribucije. Ovaj vinski i kulinarski događaj očarao je sve posjetitelje, a posebice njihove nepce. Nije bilo lako odabrati u moru vina i hrane.



Međunarodni festival približio je hrvatskom tržištu svjetska vina i delikatese. Hrvatska gastronomska scena povezala se sa inozemnim partnerima i međusobnom suradnjom obogatit će se svjetsko tržište novim vinskim kapljicama. Mnoga nova parnerstva su se iznjedrila tokom ta tva dana održavanja festivala. Jedno smo na kraju sigurni Hrvatska ima što ponuditi međunarodnom tržištu na području vinske kapljice i vrhunske tradicionalne hrane.

.....Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti. A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven.da ga krvnik ne nađe.



Grad - to ste vi. Poznata «Priča o gradu», gradu heroju Vukovaru novinara Siniše Glavaševića koji je svoj život dao za Vukovar.
Minulo je 18 dugih i bolnih godina od kada je izvršena agresija na Vukovar. Hrvatske je 1991. godina proživljavala najveće patnje, koje je najviše osjetio grad heroj i svi njegovi stanovnici.




Grad je preko noći postao pust,uništen, prekriven tijelima civila i vojnika. U sijećanje na Vukovar, grad heroj Zagrebčani su 17. studenog zapalili svijeće duž cijele Ulice grada Vukovara. Akciju pod nazivom «I reći ću vam još jednu stvar, zapamtite Vukovar» organizirali su branitelji iz 30-tak udruga. Njima su se osim građana organizirano pridružili djeca iz 13 osnovnih zagrebačkih škola. Branitelji su zapalili 350 svijeća u obliku križa i imena Vukovara i, nakon minuta šutnje, pomolili se za sve žrtve Vukovara i Domovinskog rata.




Ovaj čin sijećanja organizira se da se ne zaborave sve patnje i gubitci koje je pretrpio grad Heroj.Vukovar je grad koji je pretrpio najveća stradanja i grad u kojem neka ružna sijećanja nikada neće nestati. Dugi niz godina obnavlja se infrastruktura grada, ali sijećanja, patnja, gubitak najmilijih nikad se neće zaboraviti. Stari prekrasni barokni grad preko noći je nestao, postao groblje Vukovaraca. Tisuće ih je ubijeno, mučeno, prognano. Vukovar je uvijek bio grad heroj, samo da se sijećanje na njega, njegovu patnju ne zaboravi. Ovaj čin i mnoštvo zapaljenih svijeća pokazuje nam da ga Zagrebčani nisu zaboravili.

Interliber 32. međunarodni sajam knjiga i učila održavao se od 12. do 15 studenog na Zagrebačkom velesajmu. Na sajmu je nastupilo 230 izlagača iz deset zemalja, a svoje knjige su izložili na 13 600 četvornih metara.




Inerliber je najstariji i najveći domaći sajam koji već dugi niz godina svojim djelovanjem prelazi granice naše zemlje. Pokrovitelj sajma je Ministarstvo kulture RH, koji svojom potporom sudjeluje u cijelom lancu nastanka knjige i njezine distribucije do čitatelja. Na Zagrebačkom velesajmu održavao se i sajam glazbe i multimedija.




Digitalna tehnologija nam je prijeko potrebna u svakodnevnom životu, a ona usto omogućuje bržu i širu dostupnost knjige publici.Hrvatska ove godine nije imala zemlju partnera kao ranijih godina( Mađarska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Pojlska,itd.). Zemlja partner je trebala biti Bugarska koja zbog smjene vlasti u svojoj zemlji nije uspjela to realizirati. Na ovogodišnjem sajmu knjige, učila, glazbe i multimedija posjetitelji su mogli osim kupnje po povoljnim cijenama, prisustovati i promociji novih naslova i izdanja.



Na Inerliberu se moglo uživati te informirati u razgovoru s piscima, književnim kritičarima,itd. Najmlađi posjetitelji mogli su uživati u dječijim radionicama ili pak pronaći zanimljive priče tj slikovnice i bajke. Studenti i učenici mogli su kupiti po povoljnim cijenama literaturu potrebnui za školovanje .Među tisućama poznatih domaćih i stranih naslova književnih djela možemo izdvojiti poznate hrvatske pisce, pjesnike Vesnu Parun, Ivana Aralicu, Antu Tomića,Goran Tribuson, Miljenko Jergović itd. Ovogodišnji sajam posjetilo je više od sto tisuća knjigoljubaca.




Broj posjetitelja nam ukazuje da prognoze u vezi propasti knjige na sreću se nisu ostvarile. Interliber i dalje ostaje tradicionalno okupljalište nakladnika, knjižničara, pisaca, kritičara i čitatelja. Sve generacije mogu za sebe pronaći neko zanimljivo štivo. Inerliber je sajam za velike i male, pisce, naklednike, kritičare, umirovljenike, studente, učenike i djecu.

Dvanaesti zagrebački festival stripa, « Crtani Romani Show» održavao se od 5. do 8. studenog u Zagrebačkom kazalištu mladih, Showroom-u i Kinu Europa. Gosti festivala bili su Zoran Janjetov, Željko Pahek, Zoran Smiljanić i Danijela Žeželja.. Izložbom u Kinu Europa obilježena je deseta godišnjica smrti Edwina Biukovića, pripadnika izgubljene generacije hrvatskog stripa.



Svjetsku slavu postigao je stripom Grendel. Neka od njegovih djela dolaze iz privatnih kolekcija i nikad nisu javno izložena.
U prostorijama Showrooma, sva tri dana odvijanja festivala, bila je postavljena izložba uvaženih gostiju. Publika se mogla uvjeriti u njihove crtačke sposobnosti, te porazgovarati sa samim autorima.



Zoran Janjetov s kolegama publici je dočarao put nastanka stripa. Zadnji dan održavanja festivala gosti su , na radost mnogobrojne publike, uživo dočarali svoje crtačko umijeće. Na festivalu stripa mogli su uživati i najmlađi. Za njih je organizirana posebna radionica. Malu školu crtanja stripa vodila je poznata umjetnica Maja Duvnjak.
Glavni cilj festivala bio je promicanje stripa kao devete umjetnosti. Strip se dugi niz godina olako shvaća kao zabava za najmlađe, bez umjetničke note. Izložbe i gosti festivala uspjeli su mnogobrojnu publiku zaintrigirati za strip, te da se on shvati kao umjetnost.
Želio se pojačati javni ineres za strip. Prepune dvorane, sva tri dana, zasigurno idu tomu u prilog.
Publika je imala priliku istražiti i vidjeti stvarni svijet stripa. Atraktivne izložbe, druženje s gostima, predavanja i likovne radionice tomu su ponajviše pridonjeli.
Zasigurno se među posjetiteljima našlo mnoštvo onih koje je privukao strip, kao hobi ili novi način umjetničkog izražavanja. Ako ćemo prosuđivati po odazivu publike, ovom festivalu predstoji još dugi niz godina. Živjela umjetnost, nova, moderna i zanimljiva, u obliku stripa.